“Potencijali napuštenog obradivog zemljišta za organsku proizvodnju”

Od 3,8 miliona hektara poljoprivrednog zemljišta, u Srbiji se nešto manje od tri miliona hektara koristi u poljoprivredne svrhe. Oko 11 procenata ukupnog poljoprivrednog zemljišta se ne koristi. To zemljište, prema rezultatima projekta ”Potencijali Republike Srbije u pogledu kvaliteta zemljišta za organsku poljoprivrednu proizvodnju” koji je sprovela Laboratorija za zemljište I agroekologiju novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, idealno je za korišćenje u organskoj poljoprivredi.

Projekat Laboratorije za zemljište i agroekologiju novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo ”Potencijali Republike Srbije u pogledu kvaliteta zemljišta za organsku poljoprivrednu proizvodnju” realizovan je zahvaljujući finansijskoj podršci Uprave za poljoprivredno zemljište Ministarstva poljoprivrede i uz sufinansiranje NS Instituta za ratarstvo i povrtarstvo.

Prema rečima direktora Uprave za poljoprivredno zemljište, Zorana Kneževića, od 3,8 miliona hektara poljoprivrednog zemljišta, u Srbiji se nešto manje od tri miliona hektara koristi u poljoprivredne svrhe. Oko 11% ukupnog poljoprivrednog zemljišta se ne koristi. ”Najmanje napuštenog zemljišta je u Vojvodini – oko četiri procenata dok je najlošija situacija u južnoj i jugoistočnoj Srbiji, gde se oko 22% poljoprivrednog zemljišta ne obrađuje.

Više razloga je uzrokovalo ovu situaciju – najznačajniji su ekonomski i demografski”, kaže Knežević. ”Cilj ovog projekta bila je procena mogućnosti prevođenja napuštenog obradivog zemljišta u organsku proizvodnju kao i utvrđivanje kvaliteta zemljišta koje je u organskoj proizvodnji, ali i da se usvoji sistem kontrole zemljišta i upotrebe đubriva od strane poljoprivrednih proizvođača”, istakao je rukovodilac projekta dr Jovica Vasin. U tu svrhu obavljene su analize fizičkih, hemijskih i mikrobioloških osobina zemljišta u pet oblasti na teritoriji centralne Srbije i u publikaciji, koja je nastala kao rezultat projekta, predočene su smernice nadležnim institucijama koje mogu da posluže kao osnova za donošenje preventivnih mera i mera popravke stanja.

_DSC0370

Cilj đubrenja je snabdeti biljku onim biogenim elementima kojih nema dovoljno u zemljištu, ali i da se zemljište obogati onim elementima čiji sadržaj nije u optimalnom nivou, stalno vodeći računa o fizičkim i hemijskim osobinama zemljišta.

Pažnju usmeriti na preventivne mere

U publikaciji koja je nastala kao rezultat projekta, predočene su smernice nadležnim institucijama koje mogu da posluže kao osnova za donošenje preventivnih mera i mera popravke stanja. Nije dovoljnosamo raskrčiti, izorati napušteno obradivo zemljište i započeti orgasku proizvodnju. Na osnovu istraživanja u ovomprojektu, za očuvanje i unapređenje zemljišta pažnju treba usmeriti ka preventivnim merama, od kojih je jedna i blagovremeno ispitivanje kvaliteta zemljišta odstrane ovlašćenih i akreditovanih laboratorija.

Ukoliko se utvrdi da je napušteno obradivo zemljište ili zemljište koje je do sada bilo u konvencionalnoj poljoprivrednoj proizvodnji pogodno za organsku proizvodnju, preporuka Ministarstvu poljoprivrede je da se omoguće organizacione i finansijske subvencije proizvođačima u ruralnim krajevima Republike Srbije.

 

Izvor: Organic News-Serbia Organica